Donosimo pregled EU Strategije za mlade za razdoblje 2019.-2027. koja nastoji uspostaviti okvir provedbe politikakoje bi doprinijele poboljšanju uvjeta života mladih u EU, posebice iskorijevanju siromaštva i diskriminacije među mladima.

Nastojanja Strategije su prvenstveno omogućavanje adekvatnih alata za mlade kojima bi stekli životne vještine kako bi se samostalno nosili sa svakodnevnim životnim situacijama, te poticanje i pružanje resursa kojima bi mladi postali aktivni građani, nositelji solidarnosti i pozitivnih promjena. Kako bi učinkovito došlo do takvih nastojanja, prije svega se trebaju poboljšati političke odluke koje utječu na mlade posebice u sektoru zapošljavanja, obrazovanja, zdravlja i socijalne uključenosti.
Strategija se vodi načelima ravnopravnosti i nediskriminacije, načelima uključenosti i sudjelovanja, uzimajući u obzir globalnu, europsku, nacionalnu, regionalnu i lokalnu dimenziju u vidu povezanosti kako bi se Strategija što učinkovitije provodila. Bitno je da se politike koje nastoje poboljšati život mldih ne ograniče samo na područje mladih, nego da se kroz međusektorsku suradnju ostvaruje što veća sinergija i komplementarnost mjera kako bi se potaknula što veća angažiranost mladih.

Uključivanje, povezivanje, osnaživanje

Ključna područja u sektoru mladih su uključivanje, povezivanje i osnaživanje. Svi nacionalni i regionalni donosioci javnih politika pozivaju se na promicanje i poticanje demokratskog sudjelovanja mladih u društvu te da svoje javne politike oblikuju kako bi mladi više bili angažirani u procesu odlučivanja. Kako bi angažman mladih bio što veći, donositelji odluka trebaju promicati uporabu inovativnih i alternativnih oblika demokratskog sudjelovanja kako bi se mlade potaknulo na razvoj njihovih građanskih kompetencija i samo sudjelovanje u građanskom životu. Povezivanje je ključno područje kojemu je dana posebna pažnja kroz promicanje mobilnosti, a posebice prekogranične mobilnosti u vidu volontiranja u sektoru civilnog društva. Pozivaju se tako donositelji odluka da svoje napore usmjere ka donošenju programa koji bi mlade aktivno uključili u oblikovanje, provedbu i evaluaciju relevantnih EU projekata. Kako bi se ostvario puni potencijal mladih potrebno je osnažiti kapacitete i mladih ali i onih organizacija i osoba koje rade s mladima.

Instrumenti provedbe

Politike za mlade su najvažniji instrument za provedbu Strategije EU-a za mlade, a često se konsolidiraju u nacionalnoj strategiji za mlade ili sličnom državnom dokumentu koji je relevantan za to područje. Jedan od instrumenata na razini EU je „Dijalog EU s mladima“ koji provodi konzultacije s mladima diljem zemalja članica. U Hrvatskoj se provodi pod sloganom „EU pita“ na kojoj web stranici možete vidjeti kako sama ideja funkcionira te anonimno izraziti svoje mišljenje o svakom pitanju u sektoru mladih.  Također, neki od konkretnih instrumenata za učinkovitu provedbu Strategije su i oblikovanje politika na temelju dokaza, ali i sama Strategija nudi određene alate kojima bi se transponirala u države članice na pravi način. Jedan od instrumenata će biti predstavničke organizacije mladih koje će biti jedna od ključnih direktnih poveznica između mladih i EU. Strategijom će se promicati učinkovita uporaba programa i financijskih sredstava EU-a, kao što su program Erasmus+, Europske snage solidarnosti, europski strukturni i investicijski fondovi, koji zapravo igraju veliku ulogu u uključivanju, povezivanju i osnaživanju mladih. Sam tekst Strategije također napominje kako mladima samu Strategiju treba predstaviti na jeziku svojstvenom mladima i tako ju učiniti pristupačnijom.
Strategijom EU-a za mlade pratit će se trogodišnja radna razdoblja, a trebalo bi utvrditi dobre prakse i njihove uvjete za prenosivost kako bi se olakšalo uzajamno učenje među državama članicama. Vrlo važan alat koji EU koristi u svojim izvještajima o napretku Strategije, a koji je dostupan svima je i YouthWiki- online enciklopedija programa i politika za mlade svih država članica.

11 točaka Strategije

1. POVEZIVANJE EU-a S MLADIMA

Novija istraživanja pokazala su da raste broj euroskeptika među mladima, te je jedan od glavnih ciljeva nove Strategije povezati mlade s EU i povećati povjerenje u demokraciju. Postizanje ovoga cilja postići će se prvenstveno uključivanjem mladih u procese odlučivanja i poboljšanje postojećih participativnih mehanizama te stvaranjem novih.

2. RAVNOPRAVNOST SVIH RODOVA

Potrebno je osigurati jednake mogućnosti i pristup pravima za mlade svih rodova uključujući mlade nebinarnog roda i mlade pripadnike zajednice LGBTQI+ kao posebno ranjivih skupina. Jednaka prava za sve su neminovna kategorija demokratske zajednice, te se kao podciljevi ove točke javlja i zahtjev za jednakim plaćama za jednak rad, te okončavanje bilokakve stereotipne diskriminacije.

3. UKLJUČIVA DRUŠTVA

Porazan je podatak da je čak trećina mladih u EU izložena riziku od siromaštva i socijalne isključenosti. Tome pridonosi i pojava novih migracija te je one najmarginaliziranije i najisključenije također potrebno uključiti. Svaki govor mržnje treba biti žestoko osuđen, te treba  pružiti više prostora, mogućnosti, resursa i programa za poticanje dijaloga i socijalne kohezije.

4. INFORMACIJE I KONSTRUKTIVAN DIJALOG

Jedan od ciljeva strategije je i osigurati da mladi imaju pristup točnim i provjerenim informacijama, te da nauče kritički usvajati informacije i sudjelovati u konstruktivnom dijalogu.

5. MENTALNO ZDRAVLJE I DOBROBIT

Sve je veća pojava stresa, tjeskobe i zabrinutosti među mladima u EU, što je posljedica pritisaka sa raznih aspekata života mladih. Strategija vidi rješenje u poticanju razvoja samosvijesti i individualizma kod mladih kako bi se sa ovim digitalnim natjecatelljskim okruženjem mogli povoljnije nositi. Zemlje članice mogu pridonijeti svojim programima podizanja svijesti među mladima kako bi se učinkovito borile sa stigmatizacijom koja prati mentalne bolesti.

6. KORAK NAPRIJED ZA MLADE U RURALNIM PODRUČJIMA

Strategija nastoji stvoriti uvjete kojima se mladima omogućuje da ostvare svoj potencijal u ruralnim područjima, zato se zemljama članicama preporuča da svojim mjerama stvaraju pozitivnu sliku o životu u tim područjima, da osiguraju aktivno sudjelovanje mladih koji žive u ruralnim područjima te da mjerama zapošljavanja i programima za očuvanje tradicije nastoje očuvati svoja ruralna područja kao mjesta na kojima mladi žele živjeti i imati jednake mogućnosti kao i mladi koji žive u gradovima.

7. KVALITETNO ZAPOŠLJAVANJE ZA SVE

Pitanje zapošljavanja jedno je od ključnih područja i primarno za napredak mnogih drugih. Tako bi cilj svake zemlje članice trebao biti jamčenje pristupačnog tržišta rada s mogućnostima koje dovode do kvalitetnih radnih mjesta za sve mlade. Politike zapošljavanja svojstvene su svakoj pojedinoj zemlji članici te na tom polju Strategija može pružiti samo određene smjernice nediskriminacije mladih pri zapošljavanju te poticanje otvaranje kvalitetnih radnih mjesta za mlade.

8. KVALITETNO UČENJE

Cilj Strategije jest i integrirati i poboljšati različite oblike učenja čime će se mlade pripremiti za izazove života u 21. stoljeću koji se stalno mijenja. U tome je ključno neformalno obrazovanje i personalizirane, participativne i kooperativne metode usmjerene na učenika. Kod mladih se posebice treba poticati razvoj vještina koje uključuju financijsko upravljanje, kritičko i analitičko razmišljanje te kreativnost.

9. PROSTOR I SUDJELOVANJE ZA SVE

Jedan od ciljeva Strategije je osiguranje namjenskih prostora za mlade u svim područjima društva kako bi u fizičkim prostorima imali priliku uobličiti svoje ideje i participativno sudjelovati u zajednici. Također je potrebno osigurati održivo financiranje, zajedničko priznavanje i razvoj kvalitetnog rada s mladima radi jačanja organizacija mladih i njihove uloge u uključenosti, sudjelovanju i neformalnom obrazovanju.

10. ODRŽIVA ZELENA EUROPA

Mlade prije svega treba educirati o učinku svojih aktivnosti na okoliš kako bi svijest o održivom načinu života prešla mladima u naviku. Zato svi, uključujući mlade, moraju početi preuzimati odgovornost za svoja djelovanja i učinak na život budućih generacija.

11. ORGANIZACIJE MLADIH I EUROPSKI PROGRAMI ZA MLADE

Cilj 11. točke Strategije je; svim mladima osigurati jednak pristup organizacijama mladih i europskim programima za mlade, čime se gradi društvo temeljeno na europskim vrijednostima i identitetu. Organizacije za mlade jedna su od ključnih poveznica EU sa mladima te zemlje članice trebaju svoje programe financiranja i svoje javne politike za mlade uvelike temeljiti na radu organizacija za mlade kako bi se kroz njih povećala vidljivost EU programa i mogućnosti mobilnosti koji mladima približavaju EU te pridonose osvješćivanju u demokratskom smislu.


EU Strategija za mlade za razdoblje 2019.-2027. predstavlja strateški dokument u kojemu su sadržane smjernice svim dionicima u području mladih, što uključuje prvenstveno  Vlade, određene agencije i institucije, te nevladine organizacije civilnog društva, regionalne i lokalne jedinice samouprave ali i sve ostale koji se bave radom za mlade i s mladima, te one koji u svom radu obuhvaćaju na neki način područje mladih. Dokument sadrži važne smjernice i ciljeve koje nastoji ostvariti, te se prvenstveno oslanja na suradnju, zajedničku koordinaciju i sinergiju navedenih donositelja i provoditelja odluka koje uključuju mlade. Nevladine organizacije kao direktna poveznica mladih sa EU imaju veliku ulogu i odgovornost za provođenje i ostvarenje ciljeva Strategije te je od ključne važnosti potpora koju si dionici mogu međusobno osigurati kako 11 ciljeva Strategije ne bi ostali samo mrtvo slovo na papiru. 

Informiranje mladih o Strategiji za mlade provodi se u sklopu online aktivnosti Mirovne grupe mladih Dunav.